Nature World Kids

srijeda, 14.11.2007.

Slapovi Niagare

Slapovi Niagare predstavljaju niz masivnih vodopada koji se nalaze na rijeci Niagari u istočnom dijelu Sjeverne Amerike, na granici Sjedinjenih Američkih Država i Kanade. To su zapravo tri odvojena vodopada, ne osobito visoki, ali zato vrlo široki.

Sa 168 000 kubnih metara vode u minuti jedni su od najpoznatijih slapova svijeta.

|Komentiraj 4| Printaj| #|

Kit

Kit (Cetacea) je životinja iz reda sisara kojih ima više od 80 vrsta. Svi žive isključivo u vodi; osim nekoliko riječnih delfina sve druge vrste kitova žive u moru.

Kitovi, kao viši sisari, su neuobičajeno dugovječni. Neke vrste, kao npr. grenlandski kit, mogu doživjeti i više od 200 godina. Do sada najstariji poznati primjerak, mužjak, je uginuo u dobi od 211 godinu.

Općenito

Kitovi su, pored morskih krava, jedini sisari potpuno prilagođeni životu u vodi. Oni čitav svoj život provode u vodi, a na kopnu ne mogu preživjeti. Na kopnu bi ih ugušila vlastita težina, osušili bi se ili bi zbog jako dobre toplotne izolacije uginuli od toplotnog udara. Čitava građa tijela kao i sve tjelesne funkcije su primjerene životu u vodi. A uprkos tome, imaju sve najvažnije osobine zajedničke svim sisarima:

Kitovi, umjesto škrga imaju pluća i moraju disati zrak. Kako je njihov disajni sistem izvrsno prilagođen životu u vodi, dugo vremena mogu provesti ispod površine. Udisanje kiseonika je dosta ekonomičnije od njegova preuzimanja iz vode. Neke vrste kitova mogu s jednim udisajem roniti i do dva sata
Imaju srce čije su radne sposobnosti izvrsne. Za razliku od ribljeg srca, srce kita je podijeljeno na više komora. To pomaže da se kiseonik, apsorbovan u krvi, puno efikasnije rasporedi u tijelu.
Kitovi su toplokrvne, a ne životinje promjenljive topline kao ribe.
Svi kitovi rađaju živu mladunčad i doje ih krajnje masnim majčinim mlijekom iz posebnih mlječnih žljezda. Čitav razvoj embriona se odvija u tijelu majke, i za to vrijeme embrion se hrani preko placente.
Najveće životinje koje su ikada živjele na zemlji su iz reda kitova. Plavi kit (Balaenoptera musculus) je sa svojih 33 metra i 190 tona najveća vrsta na Zemlji živih životinja, ali i veća od svih svojih fosilnih predaka, dok je ulješura (Physeter catodon) najveći mesožder koji je ikada živio na Zemlji.

Vanjski izgled

Repna peraja grbavog kitaKontura kitovog tijela jako je slična onoj velikih riba, što govori o njihovoj prilagođenosti uslovima u životnom okolišu. Tijelo im je izrazito "aerodinamično", a prednji udovi su poprimili izgled peraja. Na leđima imaju leđnu peraju koja je kod različitih vrsta različitog izgleda, a neke vrste je uopće nemaju. U suštini, leđna peraja uopće i ne zaslužuje taj naziv, jer kod onih koji je i imaju to je ustvari samo nakupljeno masno tkivo. I leđno i prednje peraje kitu služe isključivo za stabilizaciju i upravljanje u vodi. Rep završava velikom repnom perajom u kojoj nema dijelova kostiju nego je hrskavičasta. Repna peraja je postavljena vodoravno u odnosu na tijelo, i to je lako prepoznatljiva razlika u odnosu na ribe čiji rep je uvijek okomit. Kitovi plivaju vertikalnim udarcima repnom perajom.

Kitovi uopće nemaju zadnje udove, kao ni druge tjelesne izrasline koje bi mogle narušavati aerodinamičnost tijela, kao što su uši ili dlaka. Muški spolni organi kao i mlječne žljezde uronjeni su u nabore kože.

Svi kitovi imaju izdužene glave, što posebno kod kitova usana poprima ekstremne razmjere zbog njihovih izduženih čeljusti. Otvori za disanje su postali svojevrsne "mlaznice". Kitovi zubani imaju samo jednu takvu mlaznicu, a kitovi usani dvije. One su smještene na gornjem dijelu glave tako da kit ne treba izroniti da bi disao. Dovoljno je da iz vode izroni gornji dio glave s disajnim otvorom. Kod izdisanja vlaga sadržana u izdahnutom zraku se kondenzira i stvara tzv. "mlaz".

Tijelo im je obloženo debelim slojem sala. Salo im služi kao toplotni izolator i daje im glatku tjelesnu površinu. Naročita građa kože i način kako je povezana sa salom omogućuje sitnim nabiranjem smanjenje otpora vode kod brzog plivanja. Naročito brzi plivači, recimo delfini, imaju znatno bolje aerodinamične osobine od mehaničkog tijela potpuno jednakog oblika upravo zahvaljujući takvoj funkciji kože, što je eksperimentalno dokazano.

Kostur

Kostur plavog kitaKitov kostur uglavnom nema kompaktnih kostiju, jer ga voda stabilizira. Zbog toga su uobičajene kompaktne kosti kopnenih sisara kod kitova zamijenje lakšim i elastičnijim. Osim toga, na mnogim mjestima su koštani elementi zamijenjeni hrskavicom a ponegdje čak masnim tkivom što dodatno poboljšava hidrostatične osobine kitovog tijela. Kod kitova se samo u uhu i na ustima nalazi jedna vrsta kostiju izuzetne gustoće tako da podsjeća na porculan. Ta kost ima naročita akustična svojstva i provodi zvuk bolje od svih drugih kostiju.

Broj kičmenih pršljenova zavisi od vrste i ima ih od 40 pa do 93. Kao kod svih sisavaca i kit u vratnom dijelu kičme ima sedam pršljenova ali su oni, osim kod rijetkih vrsta, srasli. Time je na štetu pokretljivosti dobiveno na stabilnosti glave kod plivanja. Na području rebara ima od devet do sedamnaest pršljenova, a sama rebra povezana su hrskavičastom zamjenom prsne kosti. Zadnja dva ili tri para rebara uopće nisu pričvršćeni uz kičmu nego slobodno leže uz vanjski rub tijela.

Prednji udovi kitova oblikom podsjećaju na vesla. Građeni su od skraćene podlaktice i izduženih kostiju prstiju radi stabilizacije i pomoći pri kretanju, a međusobno su povezani hrskavicom. Jedini pokretni zglob je rameni dok su svi drugi nepokretni. Kako kretanje kitova kopnom više nije potrebno, a kod velikih kitova zbog težine ne bi ni bilo moguće, zadnji udovi su potpuno zakržljali i postoje još samo kao kosturni rudiment.

Način života
Većina kitova su izraženo druželjubive životinje s visoko razvijenim društvenim međuodnosima. Samo nekoliko vrsta žive u parovima ili kao samci.

Grupe kitova, koje se često zovu "škole", sastoje se najčešće od 10 do 50 životinja. U određenim okolnostima (u slučaju masovne pojave hrane ili u razdoblju parenja) u grupe može biti i daleko više od 1.000 članova. Pri tome je moguće i druženje s drugim vrstama kitova.

Pojedine "škole" imaju čvrsto utvrđenu hijerarhiju, pri čemu se mjesto u hijerarhiji utvrđuje ugrizima, guranjem ili sudaranjem. Ponašanje u grupi postaje agresivno samo u krajnje stresnim situacijama kao što su nedostatak hrane ili ako se nađu u zarobljeništvu. U normalnim okolnostima kontakti se uspostavljaju vrlo miroljubivo i ljubazno. Veliku ulogu pri tome igra kontaktno plivanje, međusobno glađenje perajama i dodirivanje nosova odnosno vrhova usta. Isto tako, poznata su i razigrana ponašanja, iskakanje iz vode, izvođenje salta i udaranje perajama po površini vode. Takvom su ponašanju sklone i odrasle životinje.

Za sporazumijevanje kitovi ispuštaju glasove slične pjevanju koji se šire stotinama kilometara daleko. Novija istraživanja su pokazala, da svaka grupa kitova razvija svoju tipičnu "pjesmu". Ponekad se neki kit može prepoznati po svojoj specifičnoj nezamjenjivoj pjesmi. Kako grupe ili pojedini kit iz sezone u sezonu mijenja samo jedan manji dio svoje pjesme, neki stručnjaci smatraju da je moguće po sličnosti pjesme raspoznati međusobnu krvnu povezanost pojedinih grupa kitova.

I love u grupi, a često se pri tome udružuju i s drugim vrstama. Tako mnoge vrste delfina idu u lovačke pohode na velika jata ribe zajedno s velikim tunama. Čitave "škole" orki (Orcinus orca) zajedno love druge, čak i veće kitove. Grbavi kitovi zaokruže jato manjih riba pa ispuštanjem mjehurića naprave "zavjesu" oko njih što izbezumljenu lovinu navede da se zbije u svojevrsnu kuglu na koju se oni onda sruče otvorenih usta i tako ih love.

Razmnožavanje
Kod većine vrsta kitova je utvrđeno da im je vrijeme razmnožavanja povezano sa godišnjim dobima, a sazrijevanje jajašaca se vremenski podudara s razdobljem intenzivne aktivnosti testisa mužjaka. To razdoblje se kod velikog broja vrsta podudara s njihovim sezonskim selidbama. Većina kitova zubana ne zasniva za vrijeme parenja trajne veze, a kod velikog broja vrsta ženke se u jednoj sezoni pare s više mužjaka. Za razliku od njih, kitovi usani su uglavnom monogamni tokom jedne sezone parenja, ali niti oni ne zasnivaju trajne veze.

Ženke nose mladunce od devet do šesnaest mjeseci, a dužina skotnosti ne ovisi o veličini vrste. Pliskavice koje su velike do 2,5 metara nose jednako dugo kao i plavi kitovi, najveće životinje na svijetu, oko jedanaest mjeseci. Kitovi u pravilu donose na svijet jedno mladunče, a ako se rode blizanci, jedan mladunac uglavnom ugine, jer majka nema dovoljno mlijeka da podigne oba mladunca. Porođaj uglavnom počinje s izlaskom repa. Na taj se način opasnost od utapanja novorođenčeta svodi na minimum. Nakon rođenja se mladunče brzo gura na površinu radi prvog udisaja zraka. Snimljene su scene prave pomoći "babica", drugih ženki koje se okupe oko ženke koja rađa i koje uzrujano plivaju oko rodilje i one gurkanjem dovode mladunca do prvog udisaja na površinu. Taj proces je dokumentovan kod nekih vrsta delfina, pa se vjeruje da je slično i kod drugih vrsta kitova. Dojenje se razlikuje od dojenja sisavaca. Majka doslovno štrca mlijeko u usta mladunca jer kitovi nemaju usnice pa nisu u stanju sisati.

Razdoblje dojenja je uglavnom dugo, i kod velikog broja vrsta je duže od godine dana, pa je povezanost majke s potomkom izrazito velika. Kod svih vrsta kitova o podizanju mladunaca brine se samo majka. Spolnu zrelost kitovi u pravilu dosežu relativno kasno, tek u dobi od sedam do deset godina. Takva strategija razmnožavanja rezultira s malo potomaka, ali se nadoknađuje velikim postotkom preživljavanja mladunaca.

Ugroženost
Osim rijetkih izuzetaka, kitove uglavnom ugrožavaju ljudi. Prirodni neprijatelji kitova su samo neke vrste velikih morskih pasa kao i drugi kitovi, npr. orke koje love male kitove, ali i mladunce velikih kitova. Ugroženost od strane ljudi se može podijeliti na dva dijela: jedan je direktni - lovom na njih, a drugi je indirektan i sastoji se od ribolova i zagađenja okoliša.

Kitolov
U srednjem vijeku su razlog za lov na kitove bile velike količine mesa, trana koji se koristio za gorivo kao i čeljusne kosti koje su služile za gradnju kuća. Krajem srednjeg vijeka su isplovljavale čitave flote u lov na velike kitove, uglavnom glatke i grenlandske kitove.

Tokom 18. i 19. stoljeća lovljeni su prvenstveno kitovi usani. Usi su u to vrijeme korištene za proizvodnju modnih proizvoda, kao steznici i za pridržavanje širokih ženskih suknji, "krinolina", koje su u to vrijeme bile u modi.

Većina vrsta lovljenih kitova je ozbiljno ugrožena. Neke vrste velikih kitova su obilno lovljene sve do kasnog 20. stoljeća, čime je populacija tih vrsta dovedena do ruba istrijebljenja. Njihov broj je i danas sveden na nekoliko desetina jer je njihov prirodni prirast vrlo polagan. U tom su vremenu potpuno istrijebljeni atlantski sivi kit, koreanski sivi kit i biskajski kit.

Ubijanje kitova za komercijalne svrhe je od 1985. u cijelom svijetu zabranjeno do 2005. godine, ali ih se i danas lovi s različitim obrazloženjima.

Ribolov
Iako uopće nisu za kitolov zanimljivi, neke vrste malih kitova, kao, recimo, delfini koji spadaju u porodicu kitova zubana, su ozbiljno ugroženi. Oni su često usputne žrtve tunolova jer se zadržavaju u blizini jata tuna. Tunolovci to dobro znaju, i po ispusnim mlazovima delfina određuju položaj jata tuna. Ribari spuštaju mreže oko grupe dupina u očekivanju da će tako uloviti tune. Kad se mreže skupljaju, delfini se u njih ulove i utapaju se. Pri tome se događa još jedan, do danas nerazumljiv fenomen. Delfini, koji u igri skaču iz vode kao pravi akrobati, kad se nađu uz rub mreže ne mogu ju "preskočiti" i iz nje izaći u otvoreno more. Niko još nema odgovor na pitanje zašto je to tako, i mnogi delfini plaćaju životom tu činjenicu. U novije vrijeme im se pokušava pomoći na način da u zatvoren krug mreže uđu ljudi i spuštaju rub mreže ispod ruba vode kako bi omogućili dupinima da iz nje isplivaju, ali to nije ni približno dovoljno.

Go to ImageShack® to Create your own Slideshow

|Komentiraj 0| Printaj| #|

ponedjeljak, 12.11.2007.

Gmazovi

Gušter
Gušteri su sitni gmizavci koji imaju ljuspastu kožu, dug rep i snažne noge koje njihovo telo odižu od tla i omogućavaju im da se veoma brzo kreću. Na nogama imaju oštre kandže koje im pomažu da se čvrsto uhvate za bilo koju podlogu ili površinu, pa se gušteri mogu kretati i vertikalno.

Zmije
Zmije se mogu naći na kopnu, u vodi, ispod zemlje i na drveću. One imaju dugo, mišićavo telo bez nogu i ljuspastu kožu. Zmije nemaju kapke, već providne opne preko svojih očiju, pa tako one nikada ne trepću. Tokom rasta, zmije se "presvlače", odnosno menjaju kožu više puta. Neke vrste zmija legu jaja, a neke rađaju žive mladunce. Sve zmije su mesojedi. One ne žvaću svoj plen, već ga progutaju celog, pa tako nekada moraju potpuno razdvojiti vilice da bi progutale krupan plen. Neke vrste zmija, kao na primer zvečarka, plen ubijaju svojim otrovnim ugrizom, dok druge, ka na primer boa konstriktor ili piton, dave svoj plen do smrti. Iako nemaju noge, zmije, zajedno sa gušterima, pripadaju istoj - najvećoj grupi gmizavaca.

Krokodili i aligatori
Krokodili, aligatori, kajmani i indijski krokodili (gavijali) pripadaju drugoj grupi gmizavaca. Svi su mesojedi, imaju krupnu i dugu njušku, oštre zube, i tvrdu ljuspastu kožu. Prilagođeni su životu kako na kopnu, tako i u vodi. Svi pripadnici ove grupe love tako što vrebaju skoro potpuno potopljeni u vodu, iz koje im vire samo oči i nozdrve, sve dok ne priđe neka krupna lovina kada se momentalno snažno bacaju na nju iskačući iz vode. Ribe, žabe i ptice gutaju cele, dok krupniji plen odvlače na dno reke gde ga dave i komadaju. Krokodili plivaju veoma brzo zahvaljujući svom snažnom repu. Takođe, snažne i razvijene noge omogućuju im i da prilično brzo trče po kopnu.

Kornjače
Kornjače su jedini gmizavci sa čvrstim, koštanim oklopom u koji se mogu uvući da bi se zaštitili. Oklop takođe ima i ulogu kamuflatora (prikrivača). Kornjače naseljavaju toplije predele. Morske kornjače žive u okeanima, ali ležu jaja na obali. Peraja pomažu ovim kornjačama da odlično plivaju. Barske kornjače su slatkovodne kornjače. I jedna i druga vrsta kornjača su mesojedi, dok su male kopnene kornjače biljojedi. Veoma se polako kreću na snažnim nogama sa kandžama pomoću kojih kopaju rupe u zemlji. Neke kornjače žive i duže od sto godina.

|Komentiraj 0| Printaj| #|

Chat

Get your own Chat Box! Go Large!

|Komentiraj 6| Printaj| #|

petak, 02.11.2007.

Malo o zvijezdama i planetima

Zvijezde su nebeska tijela koja imaju vlastitu svjetlost i temperaturu.
U Sunčevu sustavu postoji jedna zvijezda-Sunce.
Sunce nam daje svjetlost i toplinu.Pokreće sve prirodne pojave.
Sunčeva površina iznosi 6000 celzijevih stupnjeva.
Oko Sunca kruže planeti.
Planeti su nebeska tijela bez vlastite svjetlosti i temperature.
Planeti u Sunčevu sustavu:Merkur,Venera,Zemlja,Mars,Jupiter,Saturn,Uran i Neptun.

Nekoliko zvijezda:Sirius,Polaris,Deneb,Vega,Arcturus,Canopus,Rigel,Bellatrix i Procyon.

Nekoliko zviježđa:Cassiopeia,Canis Major,Canis Minor,Ursa Major,Ursa Minor,Cygnus,Lyra,Hercules,Draco,Scorpius,Sagittarius,Hydra,Pegasus i Leo.

|Komentiraj 0| Printaj| #|

subota, 20.10.2007.

Zemlja

Zemlja je planet u Sunčevu sustavu.
Sastoji se od jezgre,plašta i kore.
Površina Zemlje je oko 510000 kvadratnih kilometara.
Opasuje ju ekvator.
Ekvator je zamišljena kružnica koja odvaja sjevernu i južnu polutku.
Opseg ekvatora je 40000 km.
Zemlja je nagnuta 23 i pol stupnja.
Zemlja se vrti oko svoje osi.
To se zove rotacija.
Os je zamišljena linija koja spaja sjeverni i južni pol.
Zemlja se vrti giba oko Sunca.
To se zove revolucija ili ophodnja.

Zemlja se okrene oko svoje osi za 23 sata 56 minuta i 4 sekunde.
Zemlja dok napravi krug oko Sunca prođe 365 dana i 6 sati.

|Komentiraj 1| Printaj| #|

petak, 19.10.2007.

Europa

Evo popis nekoliko glavnih gradova i država

Velika Britanija-London
Francuska-Pariz
Španjolska-Madrid
Andora-Andora la Vella
Italija-Rim
Luksemburg-grad Luksemburg
Nizozemska-Amsterdam
Danska-Kopenhagen
Austrija-Beč
Portugal-Lisabon
Irska-Dublin
Njemačka-Berlin
Švicarska-Bern
Češka-Prag
Mađarska-Bukurešt

|Komentiraj 1| Printaj| #|

četvrtak, 18.10.2007.

Čudno ali istinito

Neki su kolibrići lakši od 2,5 grama.
Zemlja je pomalo kruškastog oblika.
Mount Everest raste više od 3 milimetra svake godine.
Ribe na mogu sklopiti oči.
Jedan je čovjek u Virginiji 7 puta pogođen munjom i ostao živ.
Orlovo gnijezdo može težiti više od cijelog hladnjaka.
Da čovjek može skočit poput skakavca,preskočio bi košarkaško igralište.
U svemiru postoji više zvijezda nego zrnaca pijeska na Zemlji.
Mrav može ponijeti 50 puta više nego što teži.
Hladna voda je teža od vruće vode.
Gusjenice imaju usta,a leptiri nemaju.
Semafori su prije izumljeni nego automobili.
Na Antarktici je pristup psima zabranjen.

|Komentiraj 2| Printaj| #|

Malo o našim prvim članovima

Ja sam Dominik.
Imam 11 godina.
Živim u Zagrebu.
Okupacija:tehnologija,geografija,priroda,životinje.

A ja Dona.
Isto imam 11 godina i živim u Zagrebu.
Hobi:geografija,priroda,životinje,izviđači...

U klubu je i Mia.
Ona ima 10 godina.
Također je i zabavna.

I Borna.
On je iz Opuzena.
Voli sve sportove.
Na forumu ga zovemo Einstein.

U klub je ušla Eva.
Iz Karlovca je.
Voli životinje,ali obožava Shakiru.